otkucaji srca ispod 60, nizak – što trebate znati

otkucaji srca ispod 60, nizak puls, bradikardija simptomi, otkucaji srca 50 uzroci otkucaji srca ispod 60

Brzina otkucaja srca mjereno u otkucajima u minuti (bpm) varira među pojedincima i ovisi o dobi, tjelesnoj kondiciji, emocionalnom stanju i bolestima. Otkucaji srca ispod 60, nizak, nazivaju se bradikardija. U mnogih zdravih i fizički aktivnih ljudi stanje nije znak bolesti, ali kod drugih može ukazivati na problem koji treba procijeniti i liječiti.

Što znači bradikardija? Bradikardija je definirana kao broj otkucaja srca ispod 60 u mirovanju. Važno je razlikovati fiziološku bradikardiju (npr. kod sportaša ili u snu) od patološke, koja može rezultirati smanjenim protokom krvi kroz tijelo i izazvati simptome poput vrtoglavice, slabosti, nesvjestice ili zaduhe.

Glavni uzroci niskog srčanog ritma uključuju:

• Visoki vagalni tonus: sportski i fizički aktivni ljudi često imaju niži puls zbog učinkovitije srčane funkcije.
• Lijekovi: beta-blokatori, određeni antiaritmici, kalcij-kanalni blokatori i digoksin mogu smanjiti broj otkucaja.
• Sistemske bolesti: hipotireoza, hiperkalijemija ili druga metabolička stanja mogu uzrokovati bradikardiju.

• Bolesti provođenja u srcu: oštećenje sinusnog čvora ili atrioventrikularni blok mogu poremetiti normalan ritam.
• Akutna stanja: infarkt miokarda, infekcije srca ili traume mogu izazvati nizak puls.
• Stanja tijela: hipotermija i povišeni intrakranijski tlak također mogu sniziti srčani ritam.

Simptomi koji ukazuju na to da nizak puls postaje problem uključuju:

• vrtoglavicu ili osjećaj nestabilnosti
• slabost i umor koji se pogoršava
• sinkopu (gubitak svijesti) ili predosjećaj pada u nesvijest
• kratkoća daha, posebice pri naporu
• bol u prsima ili osjećaj da srce „ne radi ispravno”
• poremećaji pamćenja ili zbunjenost kod starijih osoba

Dijagnostika započinje jednostavnim postupcima: mjerenjem pulsa i kliničkim pregledom. Ako je puls kontinuirano nizak ili su prisutni simptomi, liječnik obično preporučuje:

• elektrokardiogram (EKG) za procjenu srčanog ritma i provođenja
• 24-satni ili duži Holter monitor za otkrivanje epizoda bradikardije koje se javljaju povremeno
• test opterećenja ili ergometrija ako je potrebno procijeniti odgovor srca pri naporu
• ehokardiografija za procjenu strukture i funkcije srca
• laboratorijske pretrage (štitnjača, elektroliti) radi isključivanja metaboličkih uzroka

Liječenje ovisi o uzroku i težini simptoma. U mnogih osoba s fiziološkom bradikardijom nije potreban nikakav tretman. Ako je nisku frekvenciju izazvao lijek, prilagodba doze ili zamjena lijekova može biti rješenje. Kada bradikardija uzrokuje značajne simptome ili postoji opasnost od teških epizoda provođenja (visoki stupanj AV-bloka), standardno rješenje je ugradnja trajnog elektrostimulatora srca (pacemakera).

U akutnim situacijama, primjerice kod teških simptoma ili sinkope, liječnici mogu primijeniti lijekove poput atropina u hitnim uvjetima ili privremeno vanjsko/unutarnje pejsanje dok se ne donese trajna odluka. Važno je ne prekidati terapiju lijekovima samoinicijativno bez konzultacije s liječnikom, jer neki lijekovi su bitni za liječenje druge bolesti (npr. srčanog zatajenja) i promjena može izazvati pogoršanje stanja.

Posebne skupine koje zaslužuju pažnju:

• Sportaši: često imaju vrlo nizak puls u mirovanju, što je normalno, ali svaki novi simptom treba provjeriti.
• Starije osobe: saglasnost između niskog pulsa i umora ili padova može ukazivati na veću potrebu za procjenom provođenja i eventualnim ugradnjama pejsmakera.
• Osobe na lijekovima za srce ili tlak: praćenje pulsa i redovite kontrole su ključne.

Prevencija i samopomoć uključuju brigu o općem zdravlju: uravnotežena prehrana, redovita umjerena tjelovježba, kontrola kroničnih bolesti (poput dijabetesa i hipertenzije), izbjegavanje pretjeranog unosa alkohola i praćenje lijekova koji utječu na srčani ritam. Ako imate uređaje za praćenje pulsa (pametni sat, mjerač), oni mogu pomoći u prepoznavanju promjena, ali ne zamjenjuju medicinsku dijagnostiku.

Kada odmah potražiti hitnu pomoć: pojave poput gubitka svijesti, teške kratkoće daha, trajeće ili jake boli u prsima, izražene slabosti ili zamućenja svijesti zahtijevaju hitnu medicinsku procjenu. Nadgledanje i brza intervencija mogu spriječiti ozbiljne posljedice.

Zaključno, otkucaji srca ispod 60, nizak, često su bezopasni, ali ne treba ih ignorirati ako su popraćeni simptomima ili ako se pojave nagle promjene. Pravilna dijagnostika, prilagodba lijekova i, kada je potrebno, liječenje (npr. pejsmejkerom) mogu vratiti kvalitetu života i smanjiti rizik od komplikacija. Ako primijetite zabrinjavajuće simptome, obratite se svom liječniku obiteljske medicine ili kardiologu.

Napomena: Ovaj tekst služi samo u informativne svrhe i ne zamjenjuje stručni medicinski savjet. Za dijagnozu i liječenje obratite se kvalificiranom zdravstvenom djelatniku.